Intervju ministra Josipa Grubeše: Formirat ćemo viši sud BiH



Ministar pravde BiH Josip Grubeša je u intervjuu za Oslobođenje kazao da je rezultat dosadašnjeg rada u strukturalnom dijalogu jačanje državnih institucija.

- Je li  Ministarstvo pravde BiH spremno za davanje odgovora na upitnik EK i na koji način će se jamčiti nepristranost u radu sudaca i tužitelja kako glasi jedno od mogućih pitanja?

Ministarstvo pravde BiH nije jedina institucija koja će popunjavati upitnik, na upitnik Europske komisije će odgovarati sve institucije sektora pravde pojedinačno, ukupno 15 institucija i veliki broj sudova i tužiteljstava u BiH i sve one imaju svoj dio odgovornosti u ovom procesu.

Ministarstvo pravde BiH ima kapacitete, prije svega u smislu stručne i profesionalne osposobljenosti zaposlenih, dok s druge strane nama posao olakšava to što smo svojim sudjelovanjem u Strukturalnom dijalogu o pravosuđu sve vrijeme aktivno radili na pripremanju odgovora na upitnik  Europske komisije. Važno je napomenuti da je veliki broj preporuka Europske komisije, a njih je do sada bilo više od 70, već inkorporiran u naše pravosuđe. S druge strane treba naglasiti da su pitanja Europske komisije važna prilika da razmotrimo sva preostala otvorena pitanja i da ona budu riješena u skladu s europskim standardima i načelima. Kvalitetno odgovoren upitnik nije samo interes Europske unije, već prvenstveno vlasti i građana BiH kojima je potrebno bolje i učinkovitije pravosuđe.

Vrlo često se postavlja pitanje, a kada govorimo o nepristranosti odnosno neovisnosti pravosuđa BiH u budućem vremenu. Bosna i Hercegovina je već dugo u procesu reforme pravosuđa, i to je svima poznato ali nepoznanica je zašto se o neovisnosti pravosuđa govori kao nečemu što treba dostići u budućnosti, a ne o nečemu što je već zajamčeno našim propisima. Naime, istina je da je to naša obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali je to kao takvo u normativnom smislu u našem pravnom sustavu davno ispoštovano s obzirom da „neovisnost“ nalaže da suci ne smiju biti u podređenom položaju u odnosu na javnu vlast, što je zakonski u potpunosti pokriveno,  dok „nepristranost“ suda implicira da suci ne smiju imati predrasude o predmetu u kojem treba da donesu odluku, kao niti da postupaju na način da promoviraju interese jedne od stranaka u postupku.

Podržavam neovisnost pravosuđa, ali isto tako smatram da svatko treba odgovarati za povjerenu funkciju i obavljeni posao.

- Predsjednik RS-a Milorad Dodik izjavio je da će predstaviti novu inicijativu da građani RS izravno na izborima biraju tužitelje i suce. Znači li to da nam ne treba VSTV i da ovu instituciju treba ukinuti?

U okviru reforme pravosuđa, osim donošenja novih zakona kojima se uređuje rad Suda BiH i Tužiteljstva BiH, trebalo bi donijeti i novi Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću prema kojem će odlučujuću ulogu u izboru sudaca imati suci i u izboru tužitelja tužitelji. Tim zakonom treba urediti sustav odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija, kao i samih članova Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća. Ovakav Zakon bi pratio jasne preporuke Strukturalnog dijaloga između Europske unije i BiH o pravosuđu,  a na kojima se bazira ispunjavanje obveza iz SPP-a. Sve one jasno ukazuju na potrebu daljnjeg jačanja VSTV-a i njegove neovisnosti.

- Dodik i predsjednik HDZ-a Dragan Čović nedavno su najavili da će u parlamentarnu proceduru uputiti zajednički prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji će izraditi dvije stranke. Treba li nam takav zakon u proceduri ako unaprijed znamo da on neće dobiti podršku bošnjačkih zastupnika?

Strateški cilj, donošenje Zakona o Ustavnom sudu planiran je kroz Strategiju za reformu sektora pravde BiH. Podsjećam vas, ovaj važni reformski dokument je usuglašen  između svih ministarstava pravde BiH, entiteta  i  županija, Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH  i Pravosudnog  povjerenstva Brčko Distrikta, te predstavnika  udruženja sudaca,  tužitelja, odvjetnika,  notara, medijatora,  nevladinih organizacija i na kraju usvojen od strane Vijeća ministara BiH. Ministarstvo pravde BiH će se ovom materijom baviti u skorijoj budućnosti sukladno dinamici provođenja navedene Strategije.

- Zašto se manje kazne izriču osuđenima za ratovanje na stranim ratištima, odnosno u redovima ISIL-a nego za krađu automobila, budući da je većina osuđena na kazne zatvora u trajanju od godinu dana? Kakav je stav Ministarstva pravde o takvom slabom kažnjavanju budući da su zatvorske kazne u zemljama EU-a duže od deset godina, a recimo u Austriji je jedan takav slučaj državljanina Austrije bh. podrijetla procesuiran i osuđen je na čak 20 godina zatvora?

Odmjeravanje vrste i visine izrečene kazne uvijek je odluka i odgovornost suda odnosno konkretnog suca. Ono što sa sigurnošću mogu reći jeste da je zakon u ovom smislu potpuno jasan i propisuje da se za  protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama  kažnjava  kaznom zatvora u trajanju od najmanje pet godina, dok je za planiranje  ili vrbovanja drugoga za izravno počinjenje ovog kaznenog djela, propisana kazna u trajanju od jedne do deset godina. Znači da je sudac u slučaju pridruživanja stranim paravojnim formacijama s aspekta Kaznenog zakona ograničen minimumom kazne ispod kojeg ne može ići a da mu je gornja granica opći maksimum, odnosno 20 godina, dok je u slučaju planiranja ili vrbovanja zakonodavac ostavio raspon od jedne do deset godina zatvora, a na svakom sucu je da cijeneći okolnosti svakog pojedinog slučaja odredi visinu kazne koja će djelovati na tog konkretnog počinitelja.

BiH je među prvim državama  inkriminirala odlazak na strana ratišta, ali način provođenja zakona uvijek je na onima koji ga provode.

- Dokle se došlo po pitanju Strukturalnog dijaloga u BiH i je li se on po zahtjevima iz RS-a sveo samo na priču o procesuiranju ratnih zločina i rasformiranju Suda i Tužiteljstva BiH?

Proces reforme je uvijek spor, posebno kada je pravosuđe u pitanju. Žao mi je što je u javnosti stvorena slika da se Strukturalni dijalog vodi prema zahtjevima Republike Srpske ili da postoje neki unutar dijaloga koji ne žele reformu. Predstavnici Republike Srpske unutar Strukturalnog dijaloga nikad nisu tražili da se rasformira Sud BiH i Tužiteljstvo BiH niti su njegov rad ograničavali na procesuiranje ratnih zločina. Istina je potpuno suprotna jer je rezultat dosadašnjeg rada u okviru strukturalnog dijaloga upravo jačanje državnih pravosudnih institucija, uz osnivanje posebnog i neovisnog drugostupanjskog suda.

Dakle, najznačajniji napredak u usuglašavanju ključnih pitanja učinkovitog funkcioniranja pravosudnog sustava postignut je kroz postizanje suglasnosti o formiranju posebnog Višeg suda BiH, kao drugostupanjske instance Suda Bosne i Hercegovine, umjesto dosadašnjeg Apelacijskog odjela koji je djelovalo unutar istog suda, unutar kojeg su djelovali i suci na čije se odluke odlučuje po žalbi.

U proteklom razdoblju uložili smo značajne napore da se stvari “pomjere s mrtve točke” i od dijametralno suprotnih stavova, došli smo do jednog konsolidiranog Nacrta zakona o sudovima BiH, čija je osnovna svrha - uspostava učinkovitog pravosuđa. Vrlo značajno je i to da je  usuglašeno da tzv. “proširene nadležnosti” ostanu u okviru Zakona o Sudu BiH. U tijeku je finaliziranje nacrta zakona i preciziranje kaznenih dijela obuhvaćenih “proširenom nadležnošću”, i očekujemo da zagovornici različitih opcija izvrše reviziju svojih prijedloga uzimajući u obzir izvješće stručnjaka EU.

Upoznat sam od strane predstavnika Europske komisije da se Strukturalni dijalog kao forma razgovara neće napustiti bez obzira na mehanizam koordinacije, ali o njegovom budućem izgledu i daljnjim koracima ćemo tek znati, i o tome je prerano govoriti.