Vijesti
Rezultati dosadašnjeg rada Ministarstva pravde BiH.
Vijesti
01.01.2007
Ministarstvo pravde BiH je ustrojeno Zakonom o Vijeću ministara u siječnju 2003.godine. Do tada su nadležnosti države u pravosudnom sektoru bile veoma ograničene. Razvoj u oblasti pravosuđa bio je u nadležnosti entitetskih ministarstava pravde, a jedini sud na državnoj razini bio je Ustavni sud BiH.
Nakon što je uspostavljeno, Ministarstvo je preuzelo odgovornost za administrativno funkcioniranje pravosudnih institucija na državnoj razini. Sud i Tužiteljstvo BiH uspostavljeni su odlukom Visokog predstavnika prije početka rada Ministarstva, ali ove institucije nisu mogle praktično funkcionirati jer nije bilo konzistentnog kaznenog zakonodavstva. Tako se, uz brojne druge nadležnosti, kao značajan izazov Ministarstva pravde BiH nametnuo preustroj pravosudnog sustava, a sveobuhvatan preustroj kaznenog zakonodavstva postao je prioritetni zadatak Ministarstva.
I
ako bez adekvatnih kadrovskih kapaciteta i sa suženim nadležnostima, Ministarstvo pravde BiH uspješno se suočilo sa svim postavljenim izazovima, dajući značajan doprinos preustroju pravosudnog sustava. Danas Ministarstvo ima razvijene ključne funkcije koje omogućavaju preuzimanje zakonskih nadležnosti, prije svega u ustrojstvu i proračunskom pozicioniranju pravosudnih institucija te pripremi odgovarajućih zakona. Na realiziranju sva tri programa intezivno radi osam sektora Ministarstva .
Za buduće integracijske procese naše zemlje osobit značaj ima nedavno formirani Sektor za strateška planiranja i integracije, čiji je glavni zadatak dovođenje pravosuđa BiH na razinu europskih institucija.
Tijekom četvorogodišnjeg mandata Ministarstvo pravde BiH je pripremilo više od stotinu zakona i brojne podzakonske akte. Kao najvažnije izdvajaju se izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona. Uspostavom Ministarstva pravde stvoreni su uvjeti da se set kaznenih zakona koje je donio Visoki predstavnik potvrdi u parlamentarnoj proceduri i postane primjenjiv.
Kako je na putu preustroja pravosuđa neophodno kontinuirano otklanjati uočene zakonske prepreke, tim za praćenje i provedbu Kaznenog zakona BiH, sastavljen od vrhunskih stručnjaka, intezivno radi na sagledavanju nedostataka postojećih zakonskih odredbi i predlaganju novih rješenja.
Rezultat je i upravo pripremljeni, potpuno novi tekst izmjena Zakona o kaznenom postupku, koji bi uskoro trebao biti usvojen u Vijeću ministara i Parlamentu BiH. Temeljni sadržaj svih procesnih promjena je da se postupak učini djelotvornijim te da se poštuje princip stvarne mjesne nadležnosti. Prihvaćena su sva rješenja iz anglosaksonskog sustava koja su se pokazala korisnim. Posebno se ističe usklađivanje sa europskim standardima, odnosno Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Ministarstvo pravde BiH osiguralo je sve zakonske pretpostavke za početak rada Suda i Tužiteljstva što, osim Zakona o Sudu i Tužiteljstvu, uključuje sve procesne zakone iz kaznene i građanske oblasti. Osim već pomenutih, Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona, važno je istaknuti donošenje Zakona o parničnom postupku, Zakona o izvršnom postupku, Zakona o upravnom postupku, Zakona o upravnim sporovima, Zakona o zaštiti svjedoka i drugih zakona.
Pored procesnih zakona, Ministarstvo pravde je pripremilo prijedloge drugih propisa koji se prvi put provode u BiH.
Zakon o medijaciji donesen je kako bi se otklonio zaostatak u pravosuđu izazvan tisućama neriješenih predmeta. Njegovom provedbom omogućava se rješavanje velikog broja predmeta izvan suda, povećava se broj riješenih predmeta i smanjuje duljina trajanja postupka, a što je, također, važno – stranke će ubuduće imati manje troškova tijekom sudskih procesa.
Pomenuti zakon je relativno nov u domaćoj pravosudnoj praksi, ali provjereni rezultati njegove provedbe u drugim demokratskim zemljama, garantiraju postupno ali značajno poboljšanje u dinamici rješavanja predmeta na svim bosanskohercegovačkim sudovima.
U cilju poboljšanja pristupa građana sudovima, u fazi izrade je i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Njegovom provedbom, pravo na pristup sudovima ostvarivat će i osobe kojima je to, zbog nedostatka materijalnih sredstava, do sada bilo onemogućeno.
Ministarstvo pravde je imalo značajnu ulogu u formiranju Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.
U suradnji sa entitetskim vladama pripremljen je Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, čime je usklađen način izbora sudija i tužitelja u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Sveobuhvatan proces pravosudnih preustroja zaokružen je donošenjem Zakona o prekršajima.Ukidanjem Prekršajnih sudova, rješavanje ove vrste sporova prešlo je u nadležnost odjeljenja Opštinskih sudova.
Ministarstvo je zaslužno i za formiranje Registra zaloga, te za izradu Zakona o obligacijama, čime je značajno olakšano ulaganje stranih investitora u našu zemlju.
Angažman Ministarstva pravde u značajnoj mjeri je doprinio procesuiranju ratnih zločina pred domaćim sudovima. U komunikaciji sa Haaškim tribunalom i drugim institucijama, koje su bile angažirane na zadacima procesuiranja optuženih za ratne zločine, BiH je od početka iskazivala spremnost da sudi predmete ratnih zločina. Mada se ranije smatralo da najteže zločine treba prepustiti Haaškom tribunalu, ubrzo su stvoreni uvjeti i iskazana spremnost da se takvi predmeti sude u BiH, sukladno Rezoluciji Vijeća sigurnosti i Pravilu 11. bis Pravilnika u postupku i dokazima ICTY-ja.
Ministarstvo pravde je bilo nositelj pripreme teksta Zakona o ustupanju predmeta od strane MKSJ-a u postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini, kao i Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. Time je omogućeno ustupanje određenog broja predmeta Tužiteljstvu i Sudu BiH, njihovo procesuiranje pred domaćim pravosuđem ali i izricanje prvih presuda za ratne zločine.
Osim za Sud BIH, najveću odgovornost Ministarstvo pravde ima za izvršenje kaznenih sankcija na državnoj razini.
Među najznačajnijim projektima svakako je uspostava Pritvorske jedinice pri Sudu BiH, ali i službeni početak gradnje Državnog zatvora.
Za razliku od drugih segmenata pravosuđa, sektor izvršenja kaznenih sankcija u Bosni i Hercegovini godinama je bio zapostavljen, kako od domaćih tako i od strane međunarodnih institucija. Nakon što je nadležnost u ovom sektoru preuzelo Ministarstvo, točnije Sektor za izvršenje kaznenih sankcija, urađeno je mnogo na humanom postupanju prema pritvorenicima i zatvorenicima.Prava pritvorenika i zatvorenika sukladno najvišim standardima i europskim konvencijama postavljeni su kao glavni ciljevi sektora.
Ono čime se Ministarstvo svakako ima razloga ponositi, jeste i konačni početak gradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija na državnoj razini. Nijedan zatvor u BiH trenutno ne ispunjava europske standarde, zbog čega su osuđeni za ratne zločine pred domaćim ali i europskim sudovima već podnijeli tužbe protiv BiH.
Državni zatvor će biti institucija visoke sigurnosti i, za razliku od većine entitetskih objekata, ispunjavat će sve neophodne zatvorske standarde.
Ukupni troškovi izgradnje i opremanja Zavoda su procijenjeni na oko 14,4 milijuna eura.Ministarstvo pravde je do sada za gradnju Državnog zatvora iz Budžeta institucija BiH osiguralo 1,3 milijuna maraka , a dodatna dva milijuna maraka bit će izdvojena u naredne dvije godine. Velike napore Ministarstvo ulaže i na lobiranje za prikupljanje međunarodnih donacija, što će ujedno biti glavni izvor financiranja ovog projekta. Zahvaljujući aktivnom angažmanu, do sada je naznačena većina neophodnih donatorskih sredstava.
U cilju zaokruživanja preustroja sudsko-tužiteljskog sustava, Sektor za izvršenje kaznenih sankcija vodi aktivnosti oko osnivanja Psihijatrijske klinike Sokolac za potrebe BiH. Realiziranjem ovog projekta riješio bi se problem smještaja osoba prema kojima je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili liječenja od ovisnosti. Ni u Federaciji ni u RS trenutno ne postoji primjerena ustanova za smještaj ove kategorije osuđenika.
Sektor za Međunarodnu pravnu pomoć godišnje zaprimi i riješi preko 10.000 predmeta. Među njima su i najsloženiji postupci međunarodne pravne pomoći, kao što su postupci ekstradicija osumljičenih, optuženih ili osuđenih osoba iz Bosne i Hercegovine u druge države ili iz drugih država u Bosnu i Hercegovinu. Sektor je doprinio i da BiH pristupi svim važnijim konvencijama Vijeća Europe iz oblasti pravosuđa, Konvenciji ujedinjenih naroda protiv korupcije, te zaključenju bilateralnih sporazuma iz oblasti pravosuđa sa svim državama u okruženju. Posebno treba istaći pristupanje UN-ovoj Konvenciji o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, te
Konvenciji o građansko pravnim aspektima međunarodne otmice djece, po kojima Ministarstvo postupa u cilju zaštite djece čiji su jedan ili oba roditelja državljani BiH.
Stručnu publikaciju „Međunarodna pravna pomoć“, koju je u prošloj godini pripremio pomenuti sektor, USAID je ocijenio kao iznimno vrijedno stručno štivo koje se široko primjenjuje u svakodnevnom radu pravosudnih instutucija u BiH.
Iako sa nedovoljnim kadrovskim kapacitetima, Upravni inspektorat pri Ministarstvu pravde vrši redovite kontrole rada tijela uprave. Zaključno sa 11.04.2006. u BiH su uspostavljene 64. institucije na državnoj razini sa više od osam tisuća zaposlenika.
Sektor za upravu na državnoj razini do sada je registrirao oko 600 nevladinih udruga i fondacija.
Imajući u vidu značaj materijalne i tehničke pomoći u realiziranju svakodnevnih aktivnosti, Ministarstvo pravde kontinuirano surađuje sa međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama, osobito sa USAID-om , DIFID-om, Kanadskom ambasadom u BIH.
Ministarstvo je aktivno sudjelovalo na svim važnijim međunarodnim konferencijama i skupovima iz oblasti pravosuđa, te organiziranjem Donatorske konferencije prikupilo 8 milijuna eura za preustroj pravosuđa.
Konačni cilj Ministarstva pravde je osiguravanje jednakog i pravodobnog pristupa pravosuđu, djelotvornoj, etičnoj i odgovornoj javnoj upravi, usklađenoj sa europskim standardima. Samo uspostavom neovisnog, samoodrživog pravosuđa i vladavine prava, Bosna i Hercegovina može otvoriti vrata procesu europskih integracija.
Nakon što je uspostavljeno, Ministarstvo je preuzelo odgovornost za administrativno funkcioniranje pravosudnih institucija na državnoj razini. Sud i Tužiteljstvo BiH uspostavljeni su odlukom Visokog predstavnika prije početka rada Ministarstva, ali ove institucije nisu mogle praktično funkcionirati jer nije bilo konzistentnog kaznenog zakonodavstva. Tako se, uz brojne druge nadležnosti, kao značajan izazov Ministarstva pravde BiH nametnuo preustroj pravosudnog sustava, a sveobuhvatan preustroj kaznenog zakonodavstva postao je prioritetni zadatak Ministarstva.
I
ako bez adekvatnih kadrovskih kapaciteta i sa suženim nadležnostima, Ministarstvo pravde BiH uspješno se suočilo sa svim postavljenim izazovima, dajući značajan doprinos preustroju pravosudnog sustava. Danas Ministarstvo ima razvijene ključne funkcije koje omogućavaju preuzimanje zakonskih nadležnosti, prije svega u ustrojstvu i proračunskom pozicioniranju pravosudnih institucija te pripremi odgovarajućih zakona. Na realiziranju sva tri programa intezivno radi osam sektora Ministarstva .
Za buduće integracijske procese naše zemlje osobit značaj ima nedavno formirani Sektor za strateška planiranja i integracije, čiji je glavni zadatak dovođenje pravosuđa BiH na razinu europskih institucija.
Tijekom četvorogodišnjeg mandata Ministarstvo pravde BiH je pripremilo više od stotinu zakona i brojne podzakonske akte. Kao najvažnije izdvajaju se izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona. Uspostavom Ministarstva pravde stvoreni su uvjeti da se set kaznenih zakona koje je donio Visoki predstavnik potvrdi u parlamentarnoj proceduri i postane primjenjiv.
Kako je na putu preustroja pravosuđa neophodno kontinuirano otklanjati uočene zakonske prepreke, tim za praćenje i provedbu Kaznenog zakona BiH, sastavljen od vrhunskih stručnjaka, intezivno radi na sagledavanju nedostataka postojećih zakonskih odredbi i predlaganju novih rješenja.
Rezultat je i upravo pripremljeni, potpuno novi tekst izmjena Zakona o kaznenom postupku, koji bi uskoro trebao biti usvojen u Vijeću ministara i Parlamentu BiH. Temeljni sadržaj svih procesnih promjena je da se postupak učini djelotvornijim te da se poštuje princip stvarne mjesne nadležnosti. Prihvaćena su sva rješenja iz anglosaksonskog sustava koja su se pokazala korisnim. Posebno se ističe usklađivanje sa europskim standardima, odnosno Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Ministarstvo pravde BiH osiguralo je sve zakonske pretpostavke za početak rada Suda i Tužiteljstva što, osim Zakona o Sudu i Tužiteljstvu, uključuje sve procesne zakone iz kaznene i građanske oblasti. Osim već pomenutih, Zakona o kaznenom postupku i Kaznenog zakona, važno je istaknuti donošenje Zakona o parničnom postupku, Zakona o izvršnom postupku, Zakona o upravnom postupku, Zakona o upravnim sporovima, Zakona o zaštiti svjedoka i drugih zakona.
Pored procesnih zakona, Ministarstvo pravde je pripremilo prijedloge drugih propisa koji se prvi put provode u BiH.
Zakon o medijaciji donesen je kako bi se otklonio zaostatak u pravosuđu izazvan tisućama neriješenih predmeta. Njegovom provedbom omogućava se rješavanje velikog broja predmeta izvan suda, povećava se broj riješenih predmeta i smanjuje duljina trajanja postupka, a što je, također, važno – stranke će ubuduće imati manje troškova tijekom sudskih procesa.
Pomenuti zakon je relativno nov u domaćoj pravosudnoj praksi, ali provjereni rezultati njegove provedbe u drugim demokratskim zemljama, garantiraju postupno ali značajno poboljšanje u dinamici rješavanja predmeta na svim bosanskohercegovačkim sudovima.
U cilju poboljšanja pristupa građana sudovima, u fazi izrade je i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Njegovom provedbom, pravo na pristup sudovima ostvarivat će i osobe kojima je to, zbog nedostatka materijalnih sredstava, do sada bilo onemogućeno.
Ministarstvo pravde je imalo značajnu ulogu u formiranju Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH.
U suradnji sa entitetskim vladama pripremljen je Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, čime je usklađen način izbora sudija i tužitelja u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Sveobuhvatan proces pravosudnih preustroja zaokružen je donošenjem Zakona o prekršajima.Ukidanjem Prekršajnih sudova, rješavanje ove vrste sporova prešlo je u nadležnost odjeljenja Opštinskih sudova.
Ministarstvo je zaslužno i za formiranje Registra zaloga, te za izradu Zakona o obligacijama, čime je značajno olakšano ulaganje stranih investitora u našu zemlju.
Angažman Ministarstva pravde u značajnoj mjeri je doprinio procesuiranju ratnih zločina pred domaćim sudovima. U komunikaciji sa Haaškim tribunalom i drugim institucijama, koje su bile angažirane na zadacima procesuiranja optuženih za ratne zločine, BiH je od početka iskazivala spremnost da sudi predmete ratnih zločina. Mada se ranije smatralo da najteže zločine treba prepustiti Haaškom tribunalu, ubrzo su stvoreni uvjeti i iskazana spremnost da se takvi predmeti sude u BiH, sukladno Rezoluciji Vijeća sigurnosti i Pravilu 11. bis Pravilnika u postupku i dokazima ICTY-ja.
Ministarstvo pravde je bilo nositelj pripreme teksta Zakona o ustupanju predmeta od strane MKSJ-a u postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini, kao i Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. Time je omogućeno ustupanje određenog broja predmeta Tužiteljstvu i Sudu BiH, njihovo procesuiranje pred domaćim pravosuđem ali i izricanje prvih presuda za ratne zločine.
Osim za Sud BIH, najveću odgovornost Ministarstvo pravde ima za izvršenje kaznenih sankcija na državnoj razini.
Među najznačajnijim projektima svakako je uspostava Pritvorske jedinice pri Sudu BiH, ali i službeni početak gradnje Državnog zatvora.
Za razliku od drugih segmenata pravosuđa, sektor izvršenja kaznenih sankcija u Bosni i Hercegovini godinama je bio zapostavljen, kako od domaćih tako i od strane međunarodnih institucija. Nakon što je nadležnost u ovom sektoru preuzelo Ministarstvo, točnije Sektor za izvršenje kaznenih sankcija, urađeno je mnogo na humanom postupanju prema pritvorenicima i zatvorenicima.Prava pritvorenika i zatvorenika sukladno najvišim standardima i europskim konvencijama postavljeni su kao glavni ciljevi sektora.
Ono čime se Ministarstvo svakako ima razloga ponositi, jeste i konačni početak gradnje Zavoda za izvršenje kaznenih sankcija na državnoj razini. Nijedan zatvor u BiH trenutno ne ispunjava europske standarde, zbog čega su osuđeni za ratne zločine pred domaćim ali i europskim sudovima već podnijeli tužbe protiv BiH.
Državni zatvor će biti institucija visoke sigurnosti i, za razliku od većine entitetskih objekata, ispunjavat će sve neophodne zatvorske standarde.
Ukupni troškovi izgradnje i opremanja Zavoda su procijenjeni na oko 14,4 milijuna eura.Ministarstvo pravde je do sada za gradnju Državnog zatvora iz Budžeta institucija BiH osiguralo 1,3 milijuna maraka , a dodatna dva milijuna maraka bit će izdvojena u naredne dvije godine. Velike napore Ministarstvo ulaže i na lobiranje za prikupljanje međunarodnih donacija, što će ujedno biti glavni izvor financiranja ovog projekta. Zahvaljujući aktivnom angažmanu, do sada je naznačena većina neophodnih donatorskih sredstava.
U cilju zaokruživanja preustroja sudsko-tužiteljskog sustava, Sektor za izvršenje kaznenih sankcija vodi aktivnosti oko osnivanja Psihijatrijske klinike Sokolac za potrebe BiH. Realiziranjem ovog projekta riješio bi se problem smještaja osoba prema kojima je izrečena mjera obveznog psihijatrijskog liječenja ili liječenja od ovisnosti. Ni u Federaciji ni u RS trenutno ne postoji primjerena ustanova za smještaj ove kategorije osuđenika.
Sektor za Međunarodnu pravnu pomoć godišnje zaprimi i riješi preko 10.000 predmeta. Među njima su i najsloženiji postupci međunarodne pravne pomoći, kao što su postupci ekstradicija osumljičenih, optuženih ili osuđenih osoba iz Bosne i Hercegovine u druge države ili iz drugih država u Bosnu i Hercegovinu. Sektor je doprinio i da BiH pristupi svim važnijim konvencijama Vijeća Europe iz oblasti pravosuđa, Konvenciji ujedinjenih naroda protiv korupcije, te zaključenju bilateralnih sporazuma iz oblasti pravosuđa sa svim državama u okruženju. Posebno treba istaći pristupanje UN-ovoj Konvenciji o ostvarivanju alimentacijskih zahtjeva u inozemstvu, te
Konvenciji o građansko pravnim aspektima međunarodne otmice djece, po kojima Ministarstvo postupa u cilju zaštite djece čiji su jedan ili oba roditelja državljani BiH.
Stručnu publikaciju „Međunarodna pravna pomoć“, koju je u prošloj godini pripremio pomenuti sektor, USAID je ocijenio kao iznimno vrijedno stručno štivo koje se široko primjenjuje u svakodnevnom radu pravosudnih instutucija u BiH.
Iako sa nedovoljnim kadrovskim kapacitetima, Upravni inspektorat pri Ministarstvu pravde vrši redovite kontrole rada tijela uprave. Zaključno sa 11.04.2006. u BiH su uspostavljene 64. institucije na državnoj razini sa više od osam tisuća zaposlenika.
Sektor za upravu na državnoj razini do sada je registrirao oko 600 nevladinih udruga i fondacija.
Imajući u vidu značaj materijalne i tehničke pomoći u realiziranju svakodnevnih aktivnosti, Ministarstvo pravde kontinuirano surađuje sa međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama, osobito sa USAID-om , DIFID-om, Kanadskom ambasadom u BIH.
Ministarstvo je aktivno sudjelovalo na svim važnijim međunarodnim konferencijama i skupovima iz oblasti pravosuđa, te organiziranjem Donatorske konferencije prikupilo 8 milijuna eura za preustroj pravosuđa.
Konačni cilj Ministarstva pravde je osiguravanje jednakog i pravodobnog pristupa pravosuđu, djelotvornoj, etičnoj i odgovornoj javnoj upravi, usklađenoj sa europskim standardima. Samo uspostavom neovisnog, samoodrživog pravosuđa i vladavine prava, Bosna i Hercegovina može otvoriti vrata procesu europskih integracija.