MINISTARSKA KONFERENCIJA: DOBRO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU



S ciljem daljnjeg jačanja dijaloga o reformi javne uprave kao jednog od ključnih prioriteta u procesu proširenja, u Mostaru je održana dvodnevna regionalna konferencija pod nazivom: „Dobro upravljanje na zapadnom Balkanu“, koju je organizirala Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) u suradnji s Ministarstvom pravde Bosne i Hercegovine. 

 

Konferencija je okupila 80 sudionika: ministre nadležne za pitanja javne uprave; predstavnike ministarstava financija; nacionalne IPA koordinatore Zapadnog Balkana; visoke predstavnike državnih administracija koji se bave reformom javne uprave, menadžmentom u javnim financijama i europskim integracijama; predstavnike Europskoga povjerenstva (Generalni direktorat za politiku susjedstva i pregovore o proširenju - DG NEAR i Izaslanstva Europske unije u BiH); OECD/SIGMA; Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), Regionalne antikorupcijeske inicijative (RAI), Centra za sigurnosnu suradnju (RACVIAC); međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva i ostalih partnera. 

 

Dobro upravljanje je zahtjev reforme javne uprave koja, uz vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, ostaje ključna reforma i strateški prioritet na Zapadnom Balkanu. U ovom kontekstu, glavne teme o kojima se raspravljalo na konferenciji odnosile su se na strateški okvir reforme javne uprave i njegovu financijsku održivost, kvalitet planiranja i koordinaciju politika, monitoring i izvještavanje o provođenju ovih strategija, kao i odgovarajuća financijska pomoć EU za podršku reformama.

 

Tokom gotovo osam godina postojanja, glavni cilj ReSPA je bio pomoć vladama u regiji da izgrade jače administrativne kapacitete za uspješno provođenje zahtjeva vezanih za proces pridruživanja EU i za razvoj moderne, stručne i kompetentne javne službe.

 

Na otvaranju regionalne konferencije, Ratka Sekulović, direktorica ReSPA, rekla je da se, iako je tijekom godina postignut značajan napredak, Zapadni Balkan i dalje suočava s važnim izazovima u pogledu javnog upravljanja. „Dok sve članice ReSPA (osim BiH) imaju nove strategije reforme javne uprave, strateški planovi ne prate uvijek reformu u svoj njenoj složenosti. Naročito je potrebno dodatno poboljšati kapacitete za provođenje i nadzor. Prenošenje načela dobrog upravljanja u svakodnevnu praksu naših administracija je od suštinske važnosti za uspjeh u političkim i ekonomskim reformama i izgradnji temelja za primjenu pravila i standarda EU”, naglasila je Sekulović.

 

U želji za što bržim provođenjem reformskih aktivnosti, često se zanemaruje da su za to potrebni ljudi – državni službenici, koji imaju adekvatnu stručnost i znanja u oblastima strateškog planiranja, izrade procjena učinka propisa i politika, javnih konsultacija, međuinstitucionalnih konsultacija i koordinacije. „Upravo su ti, visoko stručni i znanjem potkovani državni službenici, temelj za provođenje reformskih aktivnosti; a sve države regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, godinama se bore s problemom nedovoljnih ljudskih kapaciteta i potencijala za provođenje suštinskih reformi“, kazao je Josip Grubeša, ministar pravde Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Upravnom odboru ReSPA na ministarskoj razini.  

 

“Jasno je da reformski procesi iziskuju velika financijska sredstva, a svjesni smo činjenice da nijedna država regije nema neograničena sredstva na raspolaganju. Upravo zbog toga potrebno je staviti naglasak i na financijsko planiranje i upravljanje javnim financijama, jer ukoliko dobro isplaniramo, onda ćemo imati adekvatan temelj za osiguranje sredstava EU, ali i drugih donatora, za podršku provođenju reformskih aktivnosti”, naglasio je ministar Grubeša.

 

Khaldoun Sinno, zamjenik voditelja Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini, istaknuo je da je EU snažno vjeruje da regionalna suradnja doprinosi izgradnji dugoročnog trajnog odgovora na izazove na Zapadnom Balkanu. „Snažno upravljanje i djelotvorne javne uprave su ključni za rješavanje svih tih regionalnih prioriteta i bavljenje reformskim prioritetima na vašem putu ka europskoj integraciji. Postoji također jaka veza između ekonomskog razvoja i rasta, i kvaliteta upravljanja“, rekao je Sinno.

 

Sumirajući nalaze Europskog povjerenstva iz paketu proširenja za 2018. godinu usvojenom u travnju, Sinno je rekao da je Zapadni Balkan jasno na pravom putu, ali još uvijek ga čeka mnogo izazova. „Jasno je da će naš pristup 'Osnove na prvom mjestu' donijeti željene rezultate samo ako su zemlje ozbiljno predane sveobuhvatnom, ambicioznom i vjerodostojnom programu unutarnjih reformi. Kontinuirana politička predanost, snažna međuinstitucionalna koordinacija i povećana transparentnost i angažiranje vanjskih čimbenika su zato neophodni za ostajanje na pravom putu“, zaključio je Sinno.

 

“Redanje dobrih i loših iskustava mora se održati na političkoj i tehničkoj razini, redovno i uz podršku istraživanja i obuke. ReSPA je mjesto na kome treba biti radi regionalne suradnje. EU postavlja važne poticaje kroz podršku, financiranje i omogućavanje pristupa. Razmjena prvenstveno znači nadahnuće, a ne pronalaženje jednakog rješenja za sve. Jednom kad se načela dobre vladavine dogovore, radi se samo o provođenju“, rekao je u svom uvodnom obraćanju  Rolf Alter iz Škole upravljanja Hertie u Berlinu.

 

Neki od zaključaka i preporuka s konferencije:

 

Pridržavanje koncepta dobre vladavine, u odnosu na pripremu i usvajanje strateškog okvira za reformu javne uprave na Zapadnom Balkanu, zahtijeva primjenu instrumenata i modaliteta koji omogućavaju stalnu modernizaciju javne uprave i poboljšanja u pružanju javnih usluga.

 

U pogledu financijske održivosti javnih politika, na konferenciji je dosljedno i djelotvorno upravljanje javnim financijama istaknuto kao važan dio procesa reforme javne uprave, koja ostaje jedan od temeljnih elemenata politike integracije u EU.

 

Prepoznajući važnost javnog nadzora nad provođenjem strategija, vladama zemalja Zapadnog Balkana se preporučuje da osiguraju aktivno objavljivanje izvještaja o monitoringu, i da omoguće konzistentniju uključenost civilnog društva u monitoring i izvještavanje. Također, prakse uključivanja podataka koje pruža civilno društvo za vladine izvještaje o monitoringu, kao i organiziranje javnih rasprava o provođenju strategija reforme javne uprave i upravljanje javnim financijama, pokrenute u nekim zemljama, treba aktivnije popularizirati širom Zapadnog Balkana kao model dobre prakse.

  

Dogovoreno je poticanje razmjene iskustava među članicama ReSPA u razvoju ICT rješenja za sustavno planiranja, uz podršku različitih donatorskih organizacija.

 

Uvođenje proračunske podrške EU kao novog modaliteta pomoći procjenjuje se kao korisno za poboljšanje koordinacije politika, strateško planiranje i provođenje IPA fondova.