Pregled rezultata četvorogodišnjeg rada Ministarstva

Ministarstvo pravde BiH osnovano je Zakonom o Vijeću ministara u januaru 2003.godine. Do tada su nadležnosti države u pravosudnom sektoru bile veoma ograničene. Razvoj u oblasti pravosuđa bio je u nadležnosti entitetskih ministarstava pravde, a jedini sud na državnom nivou bio je Ustavni sud BiH.
Nakon što je uspostavljeno, Ministarstvo je preuzelo odgovornost za administrativno funkcioniranje pravosudnih institucija na državnom nivou. Sud i Tužilaštvo BiH uspostavljeni su odlukom Visokog predstavnika prije početka rada Ministarstva, ali ove institucije nisu mogle praktično funkcionirati jer nije bilo konzistentnog krivičnog zakonodavstva. Tako se, uz brojne druge nadležnosti, kao značajan izazov Ministarstva pravde BiH nametnula reforma pravosudnog sistema, a sveobuhvatna reforma krivičnog zakonodavstva postala je prioritetni zadatak Ministarstva.
Iako bez adekvatnih kadrovskih kapaciteta i sa suženim nadležnostima, Ministarstvo pravde BiH uspješno se suočilo sa svim postavljenim izazovima, dajući značajan doprinos reformi pravosudnog sistema. Danas Ministarstvo ima razvijene ključne funkcije koje omogućavaju preuzimanje zakonskih nadležnosti, prije svega u organizaciji i budžetskom pozicioniranju pravosudnih institucija te pripremi odgovarajućih zakona. Na realizaciji sva tri programa intezivno radi osam sektora Ministarstva .
Za buduće integracione procese naše zemlje poseban značaj ima nedavno formirani Sektor za strateška planiranja i integracije, čiji je glavni zadatak dovođenje pravosuđa BiH na nivo evropskih institucija.
Tokom četvorogodišnjeg mandata Ministarstvo pravde BiH je pripremilo više od stotinu zakona i brojne podzakonske akte. Kao najvažnije izdvajaju se izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku i Krivičnog zakona. Uspostavljanjem Ministarstva pravde stvoreni su uslovi da se set krivičnih zakona koje je donio Visoki predstavnik potvrdi u parlamentarnoj proceduri i postane primjenjiv.
Kako je na putu reforme pravosuđa neophodno kontinuirano otklanjati uočene zakonske prepreke, tim za praćenje i primjenu Krivičnog zakona BiH, sastavljen od vrhunskih stručnjaka, intezivno radi na sagledavanju nedostataka postojećih zakonskih odredbi i predlaganju novih rješenja. Rezultat je i upravo pripremljeni, potpuno novi tekst izmjena Zakona o krivičnom postupku, koji bi uskoro trebao biti usvojen u Vijeću ministara i Parlamentu BiH. Osnovni sadržaj svih procesnih promjena je da se postupak učini efikasnijim te da se poštuje princip stvarne mjesne nadležnosti. Prihvaćena su sva rješenja iz anglosaksonskog sistema koja su se pokazala korisnim. Posebno se ističe usklađivanje sa evropskim standardima, odnosno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Ministarstvo pravde BiH osiguralo je sve zakonske pretpostavke za početak rada Suda i Tužilaštva što, osim Zakona o Sudu i Tužilaštvu, uključuje sve procesne zakone iz krivične i građanske oblasti. Osim već pomenutih, Zakona o krivičnom postupku i Krivičnog zakona, važno je istaći donošenje Zakona o parničnom postupku, Zakona o izvršnom postupku, Zakona o upravnom postupku, Zakona o upravnim sporovima, Zakona o zaštiti svjedoka i drugih zakona.
Pored procesnih zakona, Ministarstvo pravde je pripremilo prijedloge drugih propisa koji se prvi put primjenjuju u BiH.
Zakon o medijaciji donesen je kako bi se otklonio zaostatak u pravosuđu izazvan hiljadama neriješenih predmeta. Njegovom primjenom omogućava se rješavanje velikog broja predmeta van suda, povećava se broj riješenih predmeta i smanjuje dužina trajanja postupka, a što je, također, važno – stranke će ubuduće imati manje troškova tokom sudskih procesa.
Pomenuti zakon je relativno nov u domaćoj pravosudnoj praksi, ali provjereni rezultati njegove primjene u drugim demokratskim zemljama, garantiraju postepeno ali značajno poboljšanje u dinamici rješavanja predmeta na svim bosanskohercegovačkim sudovima.
U cilju poboljšanja pristupa građana sudovima, u fazi izrade je i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Njegovom primjenom, pravo na pristup sudovima ostvarivat će i lica kojima je to, zbog nedostatka materijalnih sredstava, do sada bilo onemogućeno.
Ministarstvo pravde je imalo značajnu ulogu u formiranju Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. U saradnji sa entitetskim vladama pripremljen je Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, čime je usklađen način izbora sudija i tužilaca u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Sveobuhvatan proces pravosudnih reformi zaokružen je donošenjem Zakona o prekršajima.Ukidanjem Prekršajnih sudova, rješavanje ove vrste sporova prešlo je u nadležnost odjeljenja Opštinskih sudova.
Ministarstvo je zaslužno i za formiranje Registra zaloga, te za izradu Zakona o obligacijama, čime je značajno olakšano ulaganje stranih investitora u našu zemlju.
Angažman Ministarstva pravde u značajnoj mjeri je doprinio procesuiranju ratnih zločina pred domaćim sudovima. U komunikaciji sa Haškim tribunalom i drugim institucijama, koje su bile angažirane na zadacima procesuiranja optuženih za ratne zločine, BiH je od početka iskazivala spremnost da sudi predmete ratnih zločina. Mada se ranije smatralo da najteže zločine treba prepustiti Haškom tribunalu, ubrzo su stvoreni uslovi i iskazana spremnost da se takvi predmeti sude u BiH, u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti i Pravilom 11. bis Pravilnika u postupku i dokazima ICTY-ja.
Ministarstvo pravde je bilo nosilac pripreme teksta Zakona o ustupanju predmeta od strane MKSJ-a u postupcima pred sudovima u Bosni i Hercegovini, kao i Izmjena i dopuna Zakona o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. Time je omogućeno ustupanje određenog broja predmeta Tužilaštvu i Sudu BiH, njihovo procesuiranje pred domaćim pravosuđem ali i izricanje prvih presuda za ratne zločine.
Osim za Sud BIH, najveću odgovornost Ministarstvo pravde ima za izvršenje krivičnih sankcija na državnom nivou.
Među najznačajnijim projektima svakako je uspostavljanje Pritvorske jedinice pri Sudu BiH, ali i zvanični početak gradnje Državnog zatvora.
Za razliku od drugih segmenata pravosuđa, sektor izvršenja krivičnih sankcija u Bosni i Hercegovini godinama je bio zapostavljen, kako od domaćih tako i od strane međunarodnih institucija. Nakon što je nadležnost u ovom sektoru preuzelo Ministarstvo, tačnije Sektor za izvršenje krivičnih sankcija, urađeno je mnogo na humanom postupanju prema pritvorenicima i zatvorenicima.Prava pritvorenika i zatvorenika u skladu sa najvišim standardima i evropskim konvencijama postavljeni su kao glavni ciljevi sektora.
Ono čime se Ministarstvo svakako ima razloga ponositi, jeste i konačni početak gradnje Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija na državnom nivou. Nijedan zatvor u BiH trenutno ne ispunjava evropske standarde, zbog čega su osuđeni za ratne zločine pred domaćim ali i evropskim sudovima već podnijeli tužbe protiv BiH.
Državni zatvor će biti institucija visoke sigurnosti i, za razliku od većine entitetskih objekata, ispunjavat će sve neophodne zatvorske standarde.
Ukupni troškovi izgradnje i opremanja Zavoda su procijenjeni na oko 14,4 miliona eura.Ministarstvo pravde je do sada za izgradnju Državnog zatvora iz Budžeta institucija BiH osiguralo 1,3 miliona maraka , a dodatna dva miliona maraka bit će izdvojena u naredne dvije godine. Velike napore Ministarstvo ulaže i na lobiranje za prikupljanje međunarodnih donacija, što će ujedno biti glavni izvor finansiranja ovog projekta. Zahvaljujući aktivnom angažmanu, do sada je naznačena većina neophodnih donatorskih sredstava.
U cilju zaokruživanja reforme sudsko-tužilačkog sistema, Sektor za izvršenje krivičnih sankcija vodi aktivnosti oko osnivanja Psihijatrijske klinike Sokolac za potrebe BiH. Realizacijom ovog projekta riješio bi se problem smještaja lica prema kojima je izrečena mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja ili liječenja od zavisnosti. Ni u Federaciji ni u RS trenutno ne postoji adekvatna ustanova za smještaj ove kategorije osuđenika.
Sektor za Međunarodnu pravnu pomoć godišnje zaprimi i riješi preko 10.000 predmeta. Među njima su i najsloženiji postupci međunarodne pravne pomoći, kao što su postupci ekstradicija osumljičenih, optuženih ili osuđenih lica iz Bosne i Hercegovine u druge države ili iz drugih država u Bosnu i Hercegovinu. Sektor je doprinio i da BiH pristupi svim važnijim konvencijama Vijeća Evrope iz oblasti pravosuđa, Konvenciji ujedinjenih naroda protiv korupcije, te zaključenju bilateralnih sporazuma iz oblasti pravosuđa sa svim državama u okruženju. Posebno treba istaći pristupanje UN-ovoj Konvenciji o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu, te Konvenciji o građansko pravnim aspektima međunarodne otmice djece, po kojima Ministarstvo postupa u cilju zaštite djece čiji su jedan ili oba roditelja državljani BiH.
Stručnu publikaciju „Međunarodna pravna pomoć“, koju je u prošloj godini pripremio pomenuti sektor, USAID je ocijenio kao izuzetno vrijedno stručno štivo koje se široko primjenjuje u svakodnevnom radu pravosudnih instutucija u BiH.
Iako sa nedovoljnim kadrovskim kapacitetima, Upravni inspektorat pri Ministarstvu pravde vrši redovne kontrole rada organa uprave. Zaključno sa 11.04.2006. u BiH su uspostavljene 64. institucije na državnom nivou sa više od osam hiljada uposlenika.
Sektor za upravu na državnom nivou do sada je registrirao oko 600 nevladinih udruženja i fondacija.
Imajući u vidu značaj materijalne i tehničke pomoći u realizaciji svakodnevnih aktivnosti, Ministarstvo pravde kontinuirano sarađuje sa međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama, posebno sa USAID-om , DIFID-om, Kanadskom ambasadom u BIH.
Ministarstvo je aktivno učestvovalo na svim važnijim međunarodnim konferencijama i skupovima iz oblasti pravosuđa, te organiziranjem Donatorske konferencije prikupilo 8 miliona eura za reformu pravosuđa.
Konačni cilj Ministarstva pravde je osiguravanje jednakog i pravovremenog pristupa pravosuđu, djelotvornoj, etičnoj i odgovornoj javnoj upravi, usklađenoj sa evropskim standardima. Samo uspostavljanjem nezavisnog, samoodrživog pravosuđa i vladavine prava, Bosna i Hercegovina može otvoriti vrata procesu evropskih integracija.